O nama

Višnjan se nalazi na zapadnom dijelu Istre, na 244 m nadmorske visine. To je prostor između rijeke Mirne na sjeveru i Limskog kanala na jugu. S Porečom ga povezuje 12 km duga regionalna cesta, a od magistralne ceste Pula – Trst udaljen je samo 3 km. 2005. godine dovršena je izgradnja zapadnog kraka Istarskog ipsilona 1.5 km zapadno od mjesta, s kojim je dobio bolju povezanost.

Već na samom ulazu u Višnjan, danas kao i stoljećima prije, dočekuju nas snažne pinije, stari hrastovi i bogati kesteni, kao podsjetnik pravog vladara Višnjana – njegove Prirode. Ona je oduvijek bila hraniteljica i vladarica ovdašnjih ljudi, na njenom crvenom tlu brižno se uzgajaju vinova loza i masline, zelena polja hrane rijetka i moćna istarska autohtona goveda – boškarine, šume joj obiluju divljači i šumskim plodovima, dok se njene dubine diče mnoštvom tajanstvenih ponora i jama sa podzemnim skulpturama i uistinu fascinantnim životinjskim svijetom. Višnjan i okolica su nezaobilazni sa kulturnog i povijesnog gledišta. Ovdje je pronađeno nekoliko prapovijesnih naselja, dok šetnja kroz staru jezgru očarava dojmljivom arhitekturom prohujalih vremena. Cijelim krajem dominira zvonik smješten na vrh brijega, podno njega na lijepom trgu smjestile su se prekrasna lođa iz 17.stoljeća i crkva sv.Kvirika i Julite ispred koje stoji stara cisterna s bunarom koja gleda na poznatu palaču Sinčić, zatim kameni luk sa mletačkim lavom dok se u neposrednoj blizini nalazi i crkva sv.Antuna Pustinjaka sa zanimljivim freskama i grafitima iz 14.stoljeća od kojih su neki glagoljski. Pogled sa brijega starog grada proteže se, preko zelenih polja i plodnih vinograda, sve do obala mora gdje se kao na dlanu vide Poreč, Tar…

Višnjan je u svjetskim očima poznat i po svojim astronomskim dostignućima. Naime, tu se smjestila poznata Višnjanska zvjezdarnica koja je jedna od deset najproduktivnijih zvjezdarnica svijeta svih vremena dok je broju otkrivenih asteroida prva u Europi. Uz tu novu vrstu atraktivnosti, astro-turizam, Višnjanski kraj je nadaleko poznat po broju i kvaliteti agro-turističkih gospodarstava. Ovdašnji stanovnici, od pamtivjeka poznati po svojoj radišnosti i usklađenom ritmu s prirodom, otvorili su vrata svojih gostoljubivih domova te ponudili posjetiteljima prave običaje i užitke istarskog čovjeka, dijeleći s njima osebujne okuse, mirise i istinsku ljepotu življenja.

Višnjanski kraj je zbog svoje zemljopisne i klimatske atraktivnosti bio naseljen još u prapovijesno doba. Od najpoznatijih lokaliteta svakako se ističe Montenes (na keltskom „lijepa uzvisina) dok su u mjestu Strpačići pronađeni nalazi iz brončanog doba. Ime Višnjan vjerojatno potječe od latinske riječi Vicinianus što znači u blizini jer je Višnjan u prošlosti bio najbliži posjed Poreča. Područje se uzdiže za vrijeme rimske vladavine kada je sagrađena cesta Via Flavia čije pristupne ceste su presijecale cijeli kraj.U to doba je u blizini nastalo naselje Dijan (Dilian) u kojem je u 9.stoljeću onovan benediktinski samostan sv.Mihovila pod zemljom sagrađen na ostacima jedne od mnogih antičkih vila. Nakon pada Rima, uslijedilo je ostrogotsko doba, te od 539. do 751. godine ovim krajem vlada Bizant, slijede Langobardi koji poluotok uzdižu u rang vojvodstva. Godine 771. Karlo Veliki je porazivši Langobarde zemlju raskomadao u feude. Već u ranom srednjem vijeku Višnjan je bio okružen zidinama sa dvoje gradskih vrata i obrambenom kulom. Nakon predaje Motovuna, u čiju je jurisdikciju tada spadalo šire područje Višnjana, cijeli kraj dolazi u vlast Mletačke Republike te dijeli sudbinu ostalih istarskih gradova pod njenom vlašću. Nakon pada Serenissime, nastaje kratko francusko doba, kada Višnjan biva odvojen od Motovuna i zajedno s Bačvom pripojen Vižinadi kao dio ilirske provincije te ponovni povratak Austrije od 1813. sve do 1918.godine. Procvat gospodarstva počinje nakon gradnje željezničke pruge Parenzane, koja je povezivala Trst i Poreč, kojom su ovdašnji stanovnici prevozili domaće proizvode, najčešće vino i pršut, do večih gradova na prodaju. Za vrijeme austrijske vladavine Višnjan i okolna mjesta, kao i drugi u to doba, doživljavaju kulturnu i ekonomsku renesansu.  Najstariji pisani dokument u kojem mu se spominje ime je akt po kojemu su se određivale granice posjeda Sv. Maura iz 1003.g.